Ljeto je i kalendarski nastupilo, a školarci su već odavno na raspustu. I upravo u ovom periodu, sve češće na društvenim mrežama i u raznim Viber grupama, možemo vidjeti oglase u kojima maloljetnici, od po 16, 17 godina ili čak mlađi, traže sezonski posao.
“Maloljetna lica se u praksi često odlučuju na sezonske poslove koji nemaju karakter radnog odnosa, jer je riječ o privremenim i povremenim poslovima, te se njihovo angažovanje i reguliše kroz takvu vrstu ugovora”, kazali su nam u Inspektoratu Republike Srpske.
Za svaku pohvalu je što mladi žele da rade, ali šta zakon kaže, pod kojim uslovima je to dozvoljeno?
Radni odnos sa licem koje ima najmanje 15 godina
Naime, Zakonom o radu propisano je da radni odnos može da se zasnuje sa licem koje ima najmanje 15 godina, odgovarajuću zdravstvenu sposobnost i koje ispunjava druge uslove utvrđene posebnim zakonom, opštim aktom poslodavca, aktom o sistematizaciji ili posebnom odlukom poslodavca.
Potrebna saglasnost
Radni odnos sa licem mlađim od 18 godina može da se zasnuje samo uz pismenu saglasnost roditelja, usvojioca ili staraoca.
“Takođe, lice mlađe od 18 godina života može da zasnuje radni odnos samo na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove kojim se utvrđuje da je sposobno za obavljanje poslova za koje zasniva radni odnos i da takvi poslovi nisu štetni za njegovo zdravlje. Troškove ljekarskog pregleda za lice koje se nalazi na evidenciji nezaposlenih kod Javne ustanove Zavod za zapošljavanje Republike Srpske snosi Zavod za zapošljavanje”, pojasnili su nam u Inspektoratu RS.
Noćni rad
Radnicima mlađim od 18 godina zabranjen je noćni rad.
“Za radnike mlađe od 18 godina noćnim radom smatra se rad između 19.00 časova i 06.00 časova narednog dana. Izuzetno, radnici mlađi od 18 godina mogu biti privremeno izuzeti od zabrane noćnog rada u slučaju otklanjanja posljedica više sile, havarija i zaštite interesa Republike, na osnovu saglasnosti nadležnog inspektora rada”, kažu u Inspektoratu.
Poslovi sa povećanim rizikom
Takođe, Zakonom o radu je definisamo da radnik mlađi od 18 godina ne može biti raspoređen da radi na radnim mjestima za koja je utvrđeno da su radna mjesta sa povećanim rizikom ili na naročito teškim fizičkim poslovima, na radovima koji se obavljaju pod zemljom ili pod vodom, kao ni na drugim poslovima koji bi mogli da predstavljaju povećan rizik po njegov život, zdravlje i psihofizički razvoj.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite je posebnim podzakonskim aktom, Pravilnikom, definisao poslove na koje ne može biti raspoređen mlađi radnik, tj. maloljetnik koji je u radnom odnosu kod poslodavca ili se nalazi na stručnom osposobljavanju kod poslodavca bez zasnivanja radnog odnosa.
Poslovi sa povećanim rizikom za mlađe radnike su:
1) poslovi koji su objektivno iznad fizičkih ili psiholoških mogućnosti mlađeg radnika;
2) poslovi koji predstavljaju povećani rizik od štetnog izlaganja fizičkim, hemijskim i biološkim štetnostima;
3) poslovi koji mogu imati štetno djelovanje na psihološki razvoj, obrazovanje i moral mlađeg radnika;
4) poslovi, postupci i rad koji obuhvataju:
- proizvodnju i rukovanje napravama, pirotehničkim sredstvima i drugim predmetima koji sadrže eksplozive,
- rad sa divljim ili otrovnim životinjama,
- klanje životinja u industrijskim razmjerama,
- rukovanje opremom za proizvodnju, skladištenje ili korišćenje gasova pod pritiskom komprimovanih, tečnih ili rastvorenih gasova,
- rad sa bačvama, cisternama, rezervoarima ili staklenkama koje sadrže opasne hemikalije,
- radne operacije kod kojih postoji opasnost od rušenja građevina,
- radne operacije kod kojih postoje opasnosti koje se pojavljuju korišćenjem električne energije visokog napona,
- radne operacije čiji je tempo određen radom mašine, a obuhvataju plaćanje prema rezultatu rada,
- izloženost štetnom uticaju visokih ili niskih temperatura, zračenja, buke ili vibracija,
- izloženost štetnim supstancama i smjesama
- opasnosti od povreda na radu za koje se može pretpostaviti da ih mlađi radnik neće moći prepoznati ili izbjeći zbog nedovoljnog iskustva, osposobljenosti ili svijesti o postojećim ili mogućim opasnostima i štetnostima na radu.
Radno vrijeme
“Puno radno vrijeme radnika mlađeg od 18 godina ne može da se utvrdi u trajanju dužem od 35 časova sedmično, niti dužem od osam časova dnevno. Takođe, poslodavac je dužan da maloljetne radnike najmanje jednom u toku kalendarske godine, o svom trošku, uputi kod nadležne medicinske ustanove na ocjenu radne sposobnosti”, kazali su nam u Inspektoratu.
Dodali su da radnik mlađi od 18 godina ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od 12 časova neprekidno.
Maloljetni radnici rijetkost na terenu
“U praksi inspektori na terenu rijetko zatiču na radu lica mlađa od 18 godina. Imajući u vidu pojedine obrazovne smjerove gdje srednje obrazovanje traje tri godine, radnici mlađi od 18 godina najčešće se angažuju u oblasti ugostiteljstva i određenih uslužnih djelatnosti kao što su frizeri”, kažu u Inspektoratu.
Novčana kazna za radnike na crno
“U slučaju kada bi inspektor zatekao na radu lice mlađe od 18 godina, a čiji radno-pravni status nije regulisan u skladu sa zakonom, naložio bi poslodavcu, da kao i za svakog drugog radnika reguliše njegov status i izrekao novčane kazne zbog angažovanja radnika na crno”, pojasnili su iz Inspektorata.
Velika potražnja za sezonskim radnicima
U regionu su na snazi ublažene epidemiološke mjere izazvane pandemijom virusa korona, pa je potražnja za sezonskim radnicima ove godine u porastu.
“Potražnja za sezonskim radnicima ove godine je povećana, zbog popuštanja epidemioloških mjera, a najviše radnika se traži za rad na primorju. Do sada nismo imali upita od strane poslodavaca za angažovanje maloljetnih radnika, a poslodavci iz Hrvatske nam čak dostavljaju i spisak dokumenata i uvjerenja koje sezonski radnici treba da posjeduju, a koje maloljetnici ne mogu da pribave. Takođe, razlog je i taj što je maloljetnicima omogućeno zapošljavanje kroz razne omladinske organizacije”, kazala je Jovana Aleksić, konsultant za zapošljavanje portala Posao.Banjaluka.com
Iz Inspektorata su pojasnili da je radno angažovanje studenata, učenika i nezaposlene omladine omogućeno i kroz omladinske ili studentske zadruge, a u skladu sa Zakonom o omladinskim zadrugama kojim je definisano da je između ostalog djelatnost zadruge organizovano obavljanje poslova, za potrebe pravnih i fizičkih lica (poslodavaca), koji nemaju karakter radnog odnosa kao što su: privremeni i povremeni poslovi, poslovi čiji je obim privremeno povećan, poslovi odsutnog radnika i sezonski poslovi.